Pređi na sadržaj

Materijalizam

Izvor: Викицитат

Materijalizam je forma filozofskog monizma koji smatra da je materija fundamentalna supstanca u prirodi, i da su sve stvari, uključujući mentalne aspekte i svest, rezultati materijalnih interakcija.

Citati[uredi]

„Materijalističko shvatanje istorije počinje od tvrdnje da je proizvodnja sredstava za podršku ljudskog života i, pored proizvodnje, razmena proizvedenih stvari osnova svih društvenih struktura; da je u svakom društvu koje se pojavilo u istoriji, način na koji je bogatstvo distribuirano i društvo podeljeno na klase ili redove zavisan od toga šta se proizvodi, kako se proizvodi, i kako se proizvodi razmenjuju. Sa ove tačke gledišta, konačne uzroke svih društvenih promena i političkih revolucija treba tražiti, ne u ljudskim mozgovima, ne u čovekovim poboljšanim uvidima u večnu istinu i pravdu, već u promenama u načina proizvodnje i razmene. Njih treba tražiti, ne u filozofiji, već u ekonomiji svake pojedinačne epohe. (Fridrih Engels)”


„Komunizam je zasnovan na etičkom relativizmu i metafizičkom materijalizmu koji nijedan hrišćanin ne može da prihvati. (Martin Luter King)”


„Materijalizam je prepoznavanje „objekata u sebi“, ili izvan uma; ideje i senzacije su kopije slika tih objekata. (Vladimir Lenjin)”


„Pošto je materijalizam dominirao, materija je nestala. (Vladimir Majakovski)”


„Materijalizam na kraju poriče postojanje bilo kakvih nesvodivih subjektivnih kvalitativnih stanja osećaja ili svesti. (Džon Serl)”


„Svest o prostoru predstavlja ne samo slobodu od ega, već i od zavisnosti od stvari ovoga sveta, od materijalizma i materijalnosti. To je duhovna dimenzija koja jedina može dati transcendentno i istinsko značenje ovom svetu. (Ekhart Tole)”