Petar II Petrović Njegoš
Poete su pokoljenje ludo.
Petar II Petrović Njegoš (1/13. novembar 1813 — 19/31. oktobar 1851) bio je srpski pravoslavni vladika crnogorski i brdski, poglavar Stare Crne Gore i Brda od 1830. do 1851. godine. Smatra se za jednog od najvećih srpskih pjesnika i filozofa.
Nitʼ dogori niti svjetlost gubi.
Citati
- Ne boj se, a čuvaj se.
- Iz pisma Jeremiji M. Gagiću, Cetinje, 5. novembra 1831.
- Ime mi je vjeroljub,
prezime mi rodoljub.
Crnu Goru, rodnu grudu
kamen paše odasvuda.
Srpski pišem i zborim,
svakom gromko govorim:
narodnost mi srbinska,
um i duša slavjanska.- Iz posvete za Danicu (1826), „o Đurđevudne, na Lovćenu, ljeta 1833”
- Učilišta su vozdvignuta da se ostre umovi ljudski a ljudima koji su njima posvećeni nije svobodno da budalaju.
- Iz pisma Petru Peroviću-Cuci, Cetinje, 4. juna 1846.
- Sve što ide već je na prag od kuće došlo.
- Iz pisma Petru Peroviću-Cuci, Cetinje, 4. juna 1846.
- Brat brata bije, brat brata siječe, razvaline su našega carstva u našu krv ogrezle. — Evo opšte naše nesreće!
- Iz pisma Osman-Paši Skopljaku, Cetinje, 5. oktobra 1847.
- Sto putah je lakše onome ko se bori no onome koji čama kod kuće.
- Iz pisma Stanku Vrazu, Cetinje, 20. oktobra 1848.
- Istina je ja sam ljubitelj blagorazumne svobode koja diči i oblagorođava čovjeka. Ona je naš žrtvenik kojemu se najblagorodniji proizvodi ovoga gorskoga gnjijezda jošt od pantivijeka prinose. Nego je i to istina, stotine putah djelom osvjedočena, da sam ja najviši neprijatelj anarhije, koja je gora lego kuga. Ta mene je anarhija više glavobolje dala no ikom u Evropi.
- Iz pisma F. S. Stadionu, 27. februara 1849.
- Ja sam se u početku nešto nadao, nego danas vidim da je zasad jugoslavenstvo idealna riječ koja samo praznijem glasom lijepo zveči.
- Iz pisma Medu Puciću, 23. aprila 1849.
- Neki su me sovjetovali da oči na ženski pol ne okrećem, a čovjek ne može i sa samrtnoga odra da oči ne baci na krasno stvorenije.
- Iz pisma Petru Marinkoviću, Cetinje, 10/22. avgusta 1850.
- Najviši je amanet i svetinja maša posle imena Dušanova ime Karađorđijevo. Koje ovome imenu protivnik taj nije Srbin, no gubavi izrod srpski.
- Iz pisma Iliji Garašaninu, Trst, 11. novembra 1850.
- Ko je ono na visokom brdu –
Popeo se na krutoj litici,
Smjelo sio na visinu strašnu
I veseli sa nje pogled bača
Put pučine mora kipućega,
Gledi more ka se uzljuljalo,
Ka valovi za valovma trče,
Stenju isti sa užasnom hukom
Po prostoru nemirne ravnine,
Ustrašeni Eolovim bičem,
Lome svoju silu neprestano
O okružne skale i bregove?- „Ko je ono na visokom brdu”, 1-12.
- Lipo, ljepo, lepo i lijepo,
bilo, bjelo, belo i bijelo
listići su jednoga cvijeta,
u pupolj se jedan odnjihali.- Nenaveden izvor
- Ovo je samo nekoliko primera; za više citata iz ovog dela, pogledajte Gorski vijenac
Sve prepone na put bjehu, k cilju dospje velikome:
Diže narod, krsti zemlju, a varvarske lance sruši,
Iz mrtvijeh Srba dozva, dunu život srpskoj duši.
Kad Obilić stane na poprište?
Ova mišca jednijem udarom
Prestol sruši a tartar uzdrma.
Tu je mrtva i kuća i ljudi.
Soko neće žabu iz lužine,
Soko hoće visoku liticu,
Soko trazi ticu jarebicu;
Jarebica tanka i plašiva,
Ma tijela kako vatra živa.
Narod branič crkve i plemena;
Čest je slava, svetinja narodnja!
- Alʼ heroju topolskome, Karađorđu besmrtnome,
Sve prepone na put bjehu, k cilju dospje velikome:
Diže narod, krsti zemlju, a varvarske lance sruši,
Iz mrtvijeh Srba dozva, dunu život srpskoj duši.
- Šta Leonid oće i Scevola
Kad Obilić stane na poprište?
Ova mišca jednijem udarom
Prestol sruši a tartar uzdrma.
- Svʼjet je ovaj tiran tiraninu,
A kamoli duši blagorodnoj!
- U dobru je lako dobro biti,
Na muci se poznaju junaci!
- Strah životu kalja obraz često.
Ko na brdo, akʼ i malo, stoji
Više vidi no onaj pod brdom.
- Zlo se trpi od straha gorega.
- Oči zbore što im veli srce.
- Teško zemlji kuda prođe vojska.
- Tvrd je orah voćka čudnovata,
Ne slomi ga, alʼ zube polomi.
- Svak je rođen da po jednom umre,
Čast i bruka žive dovijeka.
- Vuk na ovcu svoje pravo ima
Ka tiranin na slaba čovjeka;
Alʼ tirjanstvu stati nogom za vrat,
Dovesti ga k poznaniju prava,
To je ljudska dužnost najsvetlija!
- Đe se gusle u kući ne čuju,
Tu je mrtva i kuća i ljudi.
- Obiliću, zmaju ognjeviti,
Ko te gleda bliješte mu oči!
Svagda će te svetkovat junaci!
- Soko mrzi polja od prašine,
Soko neće žabu iz lužine,
Soko hoće visoku liticu,
Soko trazi ticu jarebicu;
Jarebica tanka i plašljiva,
Ma tijela kako vatra živa.
- Muž je branič žene i đeteta,
Narod branič crkve i plemena;
Čest je slava svetinja narodnja!
- Budale su s očima slijepe,
Koje vide, a zaludu vide;
Trebaju im za proste potrebe
Ka ostaloj isto životini.
- Tijelo stenje pod silom duševnom,
Koleba se duša u tijelu;
More stenje pod silom nebesnom;
Koleblju se u moru nebesa.
Niko srećan, a niko dovoljan;
Niko miran, a niko spokojan.
Sve se čovjek bruka za čovjekom;
Gleda majmun sebe u zrcalo.
- Krivu kletvu na dom ne ponesi,
Jer je muka s Bogom ratovati!
- Kad krv prospem radi svoje vjere,
Ne bojim se kletve, ni drugoga.
- Iza tuče vedrije je nebo,
Iza tuge bistrija je duša,
Iza plača velje pojača.
- Kome zakon leži u topuzu,
Tragovi mu smrde nečovještvom.
- Bez muke se pjesna ne ispoja,
Bez muke se sablja ne sakova!
- Junaštvo je car zla svakoga,
A i piće najslađe duševno,
Kojijem se pjane pokoljenja.
Blago tome ko dovijek živi,
Imao se rašta i roditi!
- Vječna zublja vječne pomrčine
Nit dogori niti svjetlost gubi.
- Ljepše stvari nema na svijetu
Nego lice puno veselosti.
- Blago meni, moji sokolovi,
Blago meni, junačka svobodo!
Jutros si mi divno voskresnula
Iz grobovah našijeh đedovah!
- A u ruke Mandušića Vuka
Biće svaka puška ubojita!
Citati o Njegošu
- Oj vladiko, Crnoj Gori glavo,
Naša diko, naša velja slavo!- Branko Radičević, Petru Petroviću Njegošu, Vladici Crnogorskom (1848), 1–2.
- Njegoš je prototip kosovskog borca. I kao pesnik i kao vladalac, i kao čovek, on je čisto oličenje kosovske borbe, poraza i nesalomljive nade. On je, kao što je neko rekao, „Jeremija Kosova”, i u isto vreme i aktivni, odgovorni borac za „skidanje kletve” i ostvarenje Obilićeve misli.
- Ivo Andrić, Njegoš kao tragični junak kosovske misli (1935)
- Kao što Englezi slave Šekspira, tako i mi moramo da slavimo Njegoša.
- I sam Njegoš je jedan svoj izbor pjesama nazvao Ogledalo srpsko. Smatram da je Njegoš ogledalo u kojem se svaki naš čojvek, htio to ili ne, s vremena na vrijeme treba da ogledne.
