Konstantin Veliki

Izvor: Викицитат

Konstantin Veliki (27. februara oko 272 — 22. maja 337), bio je rimski car (324—337) poznat po tome što je doneo dve sudbonosne odluke koje su promenile tok evropske istorije. S jedne strane, stao na kraj progonu hrišćana, pa čak i prešao na njihovu veru, obezbedivši hrišćanstvu zavidan položaj vodeće monoteističke religije (koji ima i danas); s druge strane osnovao je grad ravan Rimu — Konstantinopolj, osiguravši tako opstanak Carstva na Istoku dugo posle pada Rima i zapadnih provincija u 5. veku.

Citati[uredi]

„Nijednom čoveku ne treba uskratiti da se vezuje za hrišćanske obrede, ili za bilo koju drugu religiju koju mu je um usmerio, da bi na taj način vrhovno Božanstvo, čijem se obožavanju slobodno posvećujemo, nastavilo da garantuje Njegovu naklonost i dobročinstvo prema nama.”


„Svako može imati slobodnu priliku da obožava kako želi; ova uredba je napravljena da ne bismo mogli da umanjujemo bilo kakvo dostojanstvo ili bilo koju religiju.”


„Čuvajući Božansku veru, postajem pričasnik svetlosti istine: vođen svetlošću istine, napredujem u poznanju Božanske vere... ispovedam presvetu veru; i ovo bogosluženje proglašavam za ono što me uči dubljem poznanstvu sa presvetim Bogom; potpomognut čijom sam božanskom silom, počevši od samih granica okeana, probudio svaku naciju sveta... preko svoje agencije u daleko srećnije stanje.”


„Koliko je mudrom i inteligentnom delu čovečanstva ugodna sloga koja postoji među vama... šta može biti časnije nego da se rado pristanete na prosperitet svih ljudi?... Po mom sopstvenom sudu, onaj čiji je prvi cilj taj održavanje mira, izgleda da je superiornija od same Pobede.”