Johan Gotlib Fihte

Izvor: Викицитат

Johan Gotlib Fihte (19. maj 1762 – 27. januar 1814) jedan je od glavnih predstavnika nemačke klasične idealističke filozofije i najistaknutijih ličnosti nemačkog duhovnog života krajem 18. i početkom 19. veka.

Citati[uredi]

„Od napretka znanja neposredno zavisi ceo napredak ljudskog roda: ko to usporava, ometa i ovo.”


„Doba prazne slobode ... ne zna da čovek mora prvo kroz rad, industriju i umetnost naučiti kako da zna; ali ima određeni utvrđeni standard za sve koncepcije, i uspostavljeni zdrav razum čovečanstva uvek spreman i pri ruci, urođen u sebi i prisutan bez ikakvih problema sa njegove strane; - a ta shvatanja i ovaj zdrav razum su za njega merilo efikasnog i stvarnog. Ima tu veliku prednost nad Dobom nauke, da zna sve stvari, a da ništa nije naučio; i može odmah i bez oklevanja da prosuđuje o onome što mu se nađe pred njim — bez potrebe za bilo kakvim prethodnim dokazom: „Ono što ne shvatam odmah po koncepcijama koje žive u meni, nije ništa“, kaže Prazna sloboda.”


„Čovečanstvo može podneti gubitak svega: sva njegova imovina može biti otrgnuta bez povrede njegovog pravog dostojanstva; — sve osim mogućnosti poboljšanja.”


„Moć se oslobađa od Instinkta, da se usmeri ka Jedinstvu.”


„Svaki pojedinac može i mora, pod datim uslovom, da izgradi Istinski svet čula, - jer ovo zaista nema izvan univerzalnih i formalnih zakona koji su gore izvedeni, nijedna druga istina i stvarnost osim ove univerzalne harmonije.”


„Volja, jasna i razumljiva samoj sebi i koja počiva na sebi bez pokolebanja ili zbunjenosti, je moguća, — da se u potpunosti vrati u Stvarni Život; — ne u Život slepog i iracionalnog Instinkta koji smo ogolili u svom njegovom ništavilu, već u Božanski život koji će nam postati vidljiv.”