Jovana Bila Dubaić
Jovana Bila Dubaić, srpski biolog.
Citati
[uredi]„Želela bih da kažem još nešto – možda kao savet, možda i kao apel drugim roditeljima: pustite decu da uživaju u prirodi! Pustite ih da se isprljaju, popnu na drvo, ogrebu, skaču po baricama, kopaju zemlju rukama, dodirnu neku glistu…. Ono što sam primetila, i kao biolog i kao roditelj, je da smo se mnogo otuđili od prirode. Većini roditelja je najlakše da dovedu dete u park sa ljuljaškama i toboganima, sednu na klupu i gledaju u telefon. Izađite iz dosadnih, uređenih parkova, lezite sa detetom na travu, prevrnite neki kamen, pogledajte šta se nalazi ispod… veoma je važno da dete koristi maštu i pronađe zanimaciju van jednoličnih, nametnutih, uređenih igrališta. Ne postoji bolji način da ih naučimo da sutra budu odgovorni prema prirodi, nego da ih od malena njoj približimo i pokažemo šta možemo da izgubimo ako je ne čuvamo.[1]”
„Bavljenje naukom u Srbiji nije ni malo lako, koga god da ste pola. Ja se nisam suočavala sa nekim diskriminacijama u tom smislu što sam žensko. Ako ste vredni, radni, to je sve što je potrebno. Ali moram da kažem da je uloga roditelja u Srbiji takođe dosta otežana, suprug je jako puno radio i one su odmalena usmerene na mene, da tata kad hoće da se uključi, one traže mene. Jedan veliki deo rada u nauci je odlazak u inostranstvo na konferencije, saradnja sa drugim naučnicima... meni je to bilo onemogućeno ne zato što me je neko diskriminisao, nego sam želela da budem uz svoju decu i vidim da su kolege bile u prednosti koje nemaju decu. Recimo, vrtić koji radi do 18 časova, ali ne može dete da ostaje posle toga. Vaša deca su jedina, dođite ranije po njih, iako je zvanično radno vreme do 18 časova. Eto, bilo je dosta stvari koje ste morali u hodu da se prilagođavate.[2]”
„Ženama je u nauci mesto isto koliko i muškarcima. To je ono sa čime mi rastemo, devojčicama kad hoćete da ih pohvalite kažete jao što si lepa. A dečacima jao što si pametan. To su me zezali moji prijatelji - moja ćerka stavi rajf, ja kažem jao kako si pametna. I te igračkice koje se plasiraju deci... kuhinjice za devojčice, za dečake stolarski set. I još gore, dečacima se rugaju ako guraju kolica. Šta se plaše da će postati dobar tata? To je strašno, to bih volela da se promeni. Devojčice su za nauku isto kao i dečaci, ali i treba to da ih zanima, svi smo mi različiti.[2]”
„Mi smo u gradovima previše uredni, stalno nešto čistimo, sve smatramo otpadom, a zapravo ne bi trebalo da bude.[3]”
„Solitarne pčele se većinom gnezde u nekim tunelastim šupljinama, tako da, ukoliko imate neki alat poput bušilice, možete da sakupite deblje grane i probušite rupe, koje će one iskoristiti za gnežđenje ili ako nabavite trsku i bambus, što se sve poređa i može zanimljivo da izgleda.[3]”
„Svuda postoji taj jaz između nauke i struke. U mom iskustvu, pčelari ne slušaju nauku i nauka ne sluša pčelare. Moramo sistemski raditi na kanalima komunikacije kako bi se znanja iz jedne sfere lakše prevodila u drugu.[4]”
„Ako pitate bilo kog pčelara, u današnje vreme baviti se pčelarstvom je prilično vremenski zahtevno. Ranije je to bilo jednostavnije: imate košnicu, otvorite je na proleće da vidite da li su pčele preživele zimu, otvorite na leto kad planirate da vrcate med i to je otprilike to. Možda ih premestite malo ako je nešto bolje procvetalo pa želite to da iskoristite. Ali sada… Vi morate da otvarate i da pratite: ima li bolesti, koliko kog leka treba da upotrebite, kako će to uticati na njih, da li je bila suša, da li je bilo dovoljno hrane, da li je potrebna dohrana – pa i ta dohrana da li je dobra, jer to su veštački šećeri…[4]”
„Ovo se sada svelo na ono najosnovnije. Više nije za koga si, protiv koga si, nego bukvalno se svelo da li si za to da lopov ide u zatvor — da, da li si za to da ti stručna osoba leči dete — da. Mislim da se tu stvarno suštinski svi slažemo. I ako se slažemo oko toga treba to i da kažemo. Mislim da u tom zajedništvu leži odgovor. Jer nije zaista lako, kako da kažem, dosta ljudi teško živi i ne možete vi nekoga da, da mu kažete — evo poturi svoja leđa. Ali ako svi poturimo svoja leđa, kad bi svi krenuli iz svojih struka, sa svojih poslova, mislim da strah polako nestaje.[5]”
Reference
[uredi]- ↑ „Мајчинство у 20/30/40-им: Јована Била Дубаић”. Detinjarije.com. 31. 5. 2021. Приступљено 23. 2. 2024.
- ↑ 2,0 2,1 Атанасковић, Марија (10. 2. 2024). „Свако би волео овакву професорку на факултету! Јована је краљица универзума: Има докторат, тетоваже, пирсинге и троје деце!”. 24sedam.rs. Приступљено 23. 2. 2024.
- ↑ 3,0 3,1 „Хотели за инсекте на неколико локација у Београду”. FoNet. Danas. 25. 10. 2023. Приступљено 23. 2. 2024.
- ↑ 4,0 4,1 Здравковић, Никола (4. 10. 2024). „Др Јована Била Дубаић: Пчеларство може свашта да научи од дивљих пчела”. klima101.rs. Приступљено 20. 2. 2025.
- ↑ „Дневник - цела емисија”. Нова С. Јутјуб. 8. 2. 2025. Приступљено 20. 2. 2025.