Plotin

Izvor: Викицитат

Plotin (204-270) je bio helenistički filozof iz 3. veka.

Citati[uredi]

„Pokušaj boga u sebi dovesti do božanskog u svemu.[1]

„Uzdižući se, duša ne teži postati nešto što već nije, različito od sebe; nego radije se vraća sama sebi. Onda kada biva sama u sebi, a ne u nižem biću, prisutna je u Jednom.”

„Često sam dolazio sebi osećajući kao istupam iz tela; iako odvojen od drugih stvari, u samoći sebe, vidim lepotu koja je veličanstvena.”

Duša u svom kretanju prema sebi, odnosno istinskoj samospoznaji, ne samo osvešćuje svoje sopstveno ishodište, već ona postaje duhom.”

— Eneade VI, 7, 35. 4

„Kako je, naime, priroda Jednoga tvorac svih stvari, ona nije nijedna od njih. Nije dakle ni nešto, ni kvalitet, ni kvantitet, ni um, ni duša ... Ko tačno govori, ne sme ga nazivati ni ovo ni ono, nego time mi, koji izvana obilazimo oko Jednoga, želimo izjaviti šta doživljavamo, sad mu se približavajući, sad se od njega udaljujući zbog poteškoća, koje se javljaju u vezi sa njime. Poteškoće se javljaju najviše zato, što se Jedno ne može dokučiti ni znanjem ni mišljenjem kao ostali predmeti mišljenja, nego pomoću prisutnosti, koja je vrednija od znanja. Duša doživljuje otpadanje od stanja jednosti i nije potpuno jedno, kad prima spoznaju nečega. Jer spoznaja je pojam, a pojam je mnoštvo. Ona mora dakle projuriti preko znanja i nikako ne sme napuštati stanje jednosti, nego mora ostaviti i znanje i ono što se može znati i sve što tome pripada i dolazi uz to kao čitavo dnevno svetlo do Sunca ... Jer Ono zaista nije daleko ni od koga, a opet je daleko od sviju, tako da je doduše prisutno, ali prisutno samo za one, koji ga mogu primiti i koji su se pripremili, da mu se priljube, da ga prihvate i dodirnu pomoću sličnosti i svoje unutrašnje sile, koja je srodna njegovoj.”

— Plotin, Eneade[2]
  1. Porfirije, Vita Plotini, 2, str. 26–27.
  2. Navedeno prema: B. Bošnjak, Filozofija od Aristotela do renesanse i odabrani tekstovi filozofa, str. 182-183.