Bertrand Rasel

Bertrand Rasel (18. maj 1872 — 2. februar 1970), bio je britanski filozof i matematičar, kao i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950. godine.
Citati
[uredi]„Stanovništvu neće biti dozvoljeno da zna kako su nastala njihova uverenja. Kada se tehnika usavrši, svaka vlada koja je bila zadužena za obrazovanje jedne generacije moći će sigurno da kontroliše svoje podanike bez potrebe za vojskom ili policijom.[1]”
„Ludost mladosti ne može se nadoknaditi svom mudrošću starosti.”
„Dobar život je onaj inspirisan ljubavlju i vođen znanjem.”
„Ljubav je mudra – mržnja je glupa.”
„Nepristojnost je sve što se desi da šokira nekog starijeg i neukog sudiju.”
„Filozofija mi se čini kao prilično beznadežan posao u celini.”
„Kad bi Bog postojao, mislim da je vrlo malo verovatno da bi imao tako nemirnu sujetu da bi se uvredio zbog onih koji sumnjaju u njegovo postojanje.”
„Ljudi se plaše misli kao ničega drugog na zemlji – više od propasti, više čak i od smrti.”
„Cela moja religija je sledeća: vršite svaku dužnost i ne očekujte nikakvu nagradu za to, ni ovde ni u budućnosti.”
„Kembridž je jedno od retkih mesta gde se može pričati neograničene gluposti i opšte stvari, a da ih niko ne povuče ili se suoči sa njima kada se sledećeg dana kaže upravo suprotno.”
„Matematika se može definisati kao predmet u kojem nikada ne znamo o čemu govorimo, niti da li je ono što govorimo istina.”
„Kratak i nemoćan je čovekov život; na njega i svu njegovu rasu spora, sigurna propast pada nemilosrdna i mračna.”
„Glavna stvar potrebna da bi svet bio srećan je inteligencija.”
„Matematika, pravilno posmatrana, poseduje ne samo istinu, već i vrhunsku lepotu.”
„Ljudi se rađaju neuki, a ne glupi; obrazovanje ih čini glupima.”
„Nauka je ono što znamo, a filozofija je ono što ne znamo.”
„Izgovorena reč je proces u fizičkom svetu, koji ima suštinski vremenski red; pisana reč je niz delova materije, koji imaju suštinski prostorni red.”
„Istina je blistava boginja, uvek prikrivena, uvek udaljena, nikada potpuno pristupačna, ali dostojna sve odanosti za koju je ljudski duh sposoban.”
„Misterija je divna, ali nenaučna, jer zavisi od neznanja.”
„Čoveku je sada za spasenje potrebna samo jedna stvar: da otvori svoje srce radosti i ostavi strah da brblja kroz treperavu tamu zaboravljene prošlosti.”
„Sloboda je najveće od političkih dobara.”
„Mislim da su sve velike religije sveta - budizam, hinduizam, hrišćanstvo, islam i komunizam - i neistinite i štetne.”
„Ne postoji logički neophodna veza između događaja u različitim vremenima; stoga ništa što se dešava sada ili će se desiti u budućnosti ne može opovrgnuti hipotezu da je svet nastao pre pet minuta.”
„Većina ljudi bi umrla pre nego što misli – zapravo, to i čine.”
„Niko ne ogovara o tuđim tajnim vrlinama.”
„Svaki čovek, gde god da krene, obavijen je oblakom utešnih uverenja, koja se kreću sa njim poput muva u letnjem danu.”
„Osnovna mana očeva je to što žele da im deca budu na čast.”
„Izgovorena reč je proces u fizičkom svetu, koji ima suštinski vremenski red; pisana reč je niz delova materije, koji imaju suštinski prostorni red.”
„Da bi se spasao svet, potrebna je vera i hrabrost: vera u razum i hrabrost da se proglasi ono što razum pokazuje kao istinito.”
„Bojati se ljubavi znači bojati se života, a oni koji se boje života već su tri dela mrtvi.”
„Ne volim komunizam jer je nedemokratski, a kapitalizam jer favorizuje eksploataciju.”
„Muškarci koji su nesrećni, poput muškaraca koji loše spavaju, uvek su ponosni na tu činjenicu.”
„Demokratija je proces kojim ljudi biraju čoveka koji će biti kriv.”
„Osnovni uzrok problema je to što su u savremenom svetu glupi samouvereni, dok su inteligentni puni sumnje.”
„Naivni realizam vodi ka fizici, a fizika, ako je istinita, pokazuje da je naivni realizam lažan. Stoga je naivni realizam, ako je istinit, lažan; stoga je lažan.”
„Sve u čemu ste dobri doprinosi sreći.”
Reference
[uredi]- ↑ Uticaj nauke na društvo (The Impact Of Science On Society), Drugo poglavlje, str. 65-66.
