Pređi na sadržaj

Anet Bening

Izvor: Викицитат
Anet Bening (2005)

Anet Bening (engl. Annette Bening) je američka glumica, rođena 29. maja 1958. godine u Topiki (Kanzas).

Citati

[uredi]
  • „Muškarac koji popusti kad nije u pravu je mudar. Muškarac koji popusti kad je u pravu je zreo za brak.”[1]
  • „Kreativnost je zapravo preteranost. A kada želite nešto da napravite, postoji neka vrsta opsesije koja mora da dođe uz to na zdrav način, na način koji je opijajući, nešto vas obuzima.”[2]
  • „Ponekad sama želja da se odigra dobra uloga, sjajna uloga, nije dovoljno dobar razlog da se to uradi.[3]
  • „Nekada je bilo jedno ili drugo, zar ne? Bila si 'loša devojka' ili 'dobra devojka' ili 'loša majka' ili 'dobra majka', 'užasna poslovna žena koja je izbegavala svoju decu' ili 'majka zemlja koja je bila srećna što je kod kuće i peče pite', sve te stvari za koje smo nekako znali da su laži.”[4]
  • „Znala sam da želim decu u svom životu. Gluma je uvek bila povezana sa tim. Život kod kuće je haos. Oni su divni. Oni su tako zanimljiva ljudska bića. Jednostavno to volim. Imam sreće.”[4]
  • „Gluma nije stvar slave, već istraživanja ljudske duše.”[4]
  • „Neko je rekao nešto zaista pametno: Kao da na kraju postaneš advokat odbrane za svoju ulogu. Tvoj posao je da braniš njihov stav. Boriš se za ono što žele. To naučiš u školi glume - to je gluma 1A: ’Šta želiš? Šta ti smeta?’”[4]
  • „Zaista se radujem što ću, kako budem starija, biti sve manje i manje fina.”[4]
  • „Usavršila sam umetnost stavljanja stopala u krilo svog muža tokom dodele nagrada kako bi ih mogao trljati.”[4]
  • „Trenutno volim činjenicu da imam toliko prilika, ali znam da ova privilegovana pozicija ne može trajati. To ne znači da ću prestati da radim. Zamišljam sebe kao staru glumicu koja se pojavljuje u kameo ulogama u filmovima, a ljudi govore: ’Zar to nije ona žena iz Beninga?’”[4]
  • „Nisam snimala film sve dok nisam imala skoro 30 godina. Zahvalna sam na tome jer mi je to dalo šansu da budem odrasla osoba u svetu i da radim u regionalnom pozorištu za koje je malo ljudi bilo stalo. Volela sam to i želela sam da radim te stvari.”[4]
  • „Napetost koju osećam je trenutak kada kažu: 'Akcija!' Filmovi su kao munja u boci i uvek želite da pronađete kada možete uhvatiti iznenađujući trenutak.”[4]
  • „Svi mi na neki način glumimo svoje živote. A glumac je savršena metafora za tu temu 'kako pronalazimo svoje autentično ja?' I da svi mi - bilo da smo glumci ili ne - glumimo sebe. Kao način traganja. Kao način petljanja i pokušaja da kažemo, da li je ovo moj glas? Da li je ovo ono što sam ja?”[4]
  • „Ne vidim sebe kao takmičarku sa drugim glumicama. Mislim, prošla sam kroz period kada sam bila u Njujorku i išla na mnogo audicija i pokušavala da dobijem uloge, ali čak ni tada se zapravo ne takmičite sa drugim glumicama. Postoji takmičenje, ali to nije nešto što možete pobediti na taj način.”[4]
  • „Nisam sebe zamišljala kao filmsku glumicu. Počela sam da razmišljam o tome negde na fakultetu. Sećam se da sam pomislila: 'Pa, neko mora da bude u njima', pa možda bih i ja to mogla da uradim na kraju. Sve je to bilo iznenađenje.”[4]
  • „Da, znam da sam igrala ove žene, ali zapravo uopšte nisam ubedljiva.”[4]
  • „Dok sam bila u srednjoj školi, slučaj Rou protiv Vejda je već bio završen, tako da se i to dešavalo; devojčice su ostajale trudne i abortirale - i to se dešavalo i u mojoj školi.”[4]
  • „O, dušo, ja sam iz Oklahome! Ovo sam ja - pripadnica srednje klase!”[4]
  • „Mislim da mi kao poznate ličnosti imamo mnogo više kontrole.”[4]
  • „Teško je zaraditi za život u ovom poslu. Sindikati nisu tako jaki kao što su nekada bili. Za glumca koji je putnik - nekoga ko nema poznato ime, ali ima konstantan rad u pozorištu, filmu ili televiziji - postalo je teže da se snađe, teže je da podiže porodicu.”[4]
  • „Moji roditelji su me veoma podržavali. Išli su na svaku predstavu. I nikada mi nisu rekli da ne radim ono što radim.”[4]
  • „Moj tata je radio u poslu životnog osiguranja, tako da sam naučila o prodaji kada sam imala oko 14 godina jer sam počela da radim kao sekretarica.”[4]
  • „Moja sestra i ja smo se mnogo svađale kada smo bile deca. Ja sam bila mlađa, bezobrazna sestra, a ona bi nekako odlazila, ne želeći da bude povezana sa mnom.”[4]
  • „A ako postoji nešto što filmovi mogu da urade na način koji ja jednostavno volim, i što volim kao publika, to je: Pokažite mi nešto što ne znam. Pokažite mi nešto što nisam videla.”[4]
  • „Volim stvari u kojima se osećam prijatno.”[4]
  • „Glumim, ali sam prvo majka, a tek onda žena.”[4]
  • „Sećam se da sam čula nekoga kako kaže da je dobra gluma više skidanje maske nego stavljanje iste, i u filmskoj glumi, to je svakako tačno. Sa kamerom tako blizu, možete, nadam se, videti pravo u svoju dušu. Dakle, mogućnost da to uradite je na neki način zastrašujuća, a na drugi način, zaista oslobađajuća. I to mi se sviđa.”[4]
  • „Još uvek želimo da idealizujemo mame, a ponekad želimo da idealizujemo i glumice koje su takođe mame. Znam da je to nešto što sam i ja iskusila, ali sve mi samo radimo najbolje što možemo i sve pokušavamo da odgajimo svoju decu i razgovaramo sa njima o svemu o čemu treba razgovarati.”[4]
  • „Ako ništa drugo, previše želim da udovoljim ljudima.”[4]
  • „Nema sumnje da možete istraživati aspekte sebe kroz uloge koje igrate i da dobijate priliku da istražite sebe; to je zdravo i na neki način terapeutsko. Ali ako se prepuštate sebi, istražujete na štetu priče ili projekta, to nije dobro.”[4]
  • „Svako ima javni život i ima svoj privatni život. Svako ima svoje tajne. Svako ima svoje privatne, znate, agonije, kao i radosti. I to je ono što velika drama, bilo da je u pitanju film ili pozorište, to je ono što ona prikazuje.”[4]
  • „Ponekad čitate nešto, a ne znate da će to biti važno u vašem životu. Čitate ovaj scenario i počinjete da se upuštate u to. To nije intelektualno iskustvo.”[4]
  • „Osećam se zaista srećno što mogu da se bavim poslom koji volim. Želim da moja deca to vide. Želim da to imaju za sebe, nešto što vole, što rade, čemu teže u svom životu kao načinu rasta i učenja.”[4]
  • „Svako ko je nacrtan u opštim crtama, bilo negativno ili pozitivno, generalno nije baš zanimljiv za igranje.”[4]
  • „Ako prvo možete otvoriti ljudska srca, onda će se možda ljudski umovi otvoriti posle toga.”[4]
  • „Mislim da je najbolje da određene stvari ostanu u porodici i da se o njima ne razgovara ni sa kim drugim.”[4]
  • „Nikada nisam mislila da će moj privatni život biti vredan pažnje.”[4]
  • „Osećam se veoma srećno što ne moram da budem kritičar.”[4]
  • „Svako ko ima decu i decu koja su zdrava oseća odgovornost prema roditeljima, deci i porodicama koje se bore i kojima nije dobro.”[4]
  • „Videla sam Šekspirovu predstavu kada sam bila - pretpostavljam da sam bila u osnovnoj školi. I jednostavno sam se zaljubila u pozorište jer je za mene to bila kombinacija velikih ideja i osećanja.”[4]
  • „Doterivanje i oblačenje elegantne odeće - sve je to sjajno, ali čudno, većinu vremena nema mnogo veze sa glumom.”[4]
  • „Mislim da ljudi imaju pravo na svoje gledište.”[4]
  • „Nikada me nisu privlačili mlađi momci. Od kasnih tinejdžerskih godina uvek sam volela muškarce koji su bili stariji od mene.”[4]
  • „Kada sam počela u pozorištu, igrala sam predstave Šekspira, Ibzena ili Čehova, i svi su oni stvorili sjajne ženske uloge.”[4]
  • „Volim glumački zanat, volim da učim, volim sve što dolazi sa novim projektom; ceo proces me potpuno opija.”[4]
  • „Kada sam počela, bila sam pozorišna glumica i bilo je uloga koje nisam mogla da zamislim da ne igram, poput Rozalind u filmu 'Kako vam drago'. Mislila sam da ću umreti ako bih mogla to da igram. Ali onda sam počela da snimam filmove, dobila sam decu i preselila sam se u Los Anđeles. I sada se nekako ne sećam koje bi to uloge bile.”[4]
  • „Pronađite priču koju želite da ispričate. Ako ne želite da je napišete, pronađite nekoga da je napiše.”[4]
  • „Ono što nas čini da volimo lik je lik koji se trudi.”[4]
  • „Ne vidim sebe kao osobu koja mora da se takmiči sa mlađim glumicama; ne osećam to.”[4]
  • „Postoji ljubav prema roditeljima, porodici, supružniku, partneru, prijateljima, ali priroda veze koju imate sa detetom, nema ništa slično. Ima svoj karakter i toliko je ozbiljna i toliko moćna, i zato je to prizma kroz koju sve vidim.”[4]
  • „Većina žena bi rekla da se poistovećuju sa Hedom Gabler - u njima postoji deo nje. Ibzen je pisao o dubokoj ambivalentnosti koju mnoge žene osećaju prema domaćinstvu. Mislim na sebe i svoje prijatelje - imamo neke od Hedinih kvaliteta i osobina.”[4]
  • „Moram da vodim računa o sebi, ne samo zato što sam u filmovima, već i zbog mentalnog zdravlja. Vežbam zbog sebe. Znate, možda bi bilo lepo da ne moram to da radim da bih se osećala dobro, ali moram. Osećam se kao da moram, da bih se osećala dobro. Da razbstrim glavu i sve to, tako da.”[4]
  • „Samo želim da budem obrazovana.”[4]
  • „Većina ljudi traži nešto što će njihovom životu dati smisao.”[4]
  • „Svačije mišljenje je, na neki način, važno.”[4]
  • „Glamur je zaista zabavan.”[4]
  • „Imam mnogo vremena kada ne radim.”[4]
  • „Volim da budem zauzeta i volim da se mnogo toga dešava; to je uzbudljivo.”[4]
  • „Meni je igranje idealizovanih likova toliko dosadno, posebno s obzirom na to da sam odrasla u klasičnom pozorištu. To je sjajno iskustvo, ali kao žena, posebno, igrala si mnogo idealizovanih likova. Zato je zanimljivo kada imaš nekoga ko ima i slabosti i snage.”[4]
  • „Svi se izgubimo usput, ali se nadamo da ćemo pronaći neku vrstu putanje. Koristi ako možete da zamislite proces, kao i cilj. Takve snove je lakše ostvariti.”[4]
  • „Kritičari imaju odgovornost da stvari stave u kulturni i sociološki ili politički kontekst. To je važno.”[4]
  • „Kod filmova se mnogo toga pita: 'Ko je ljudsko biće koje će to režirati?' Zato što je to njihov medijum. Na neki način, služite reditelju, a kada je to neko u koga osećate da možete imati puno poverenja, to može napraviti veliku razliku.”[4]
  • „Život van filmova je kao čisti kiseonik. Čini rad dragocenijim i informisanijim.”[4]
  • „Snimila sam neke filmove koje sam zaista volela, a koje niko nije video.”[4]
  • „Kada gledam svoju decu i vidim primitivni nivo na kojem se formiraju odnosi među braćom i sestrama, onda potpuno razumem na čemu se zasnivaju ovi nerešeni problemi odraslih braće i sestara. Znate, ’Mama te je više volela’ i ’Ti si imao svoju sobu, a ja nisam’.”[4]
  • „Mislim da nekako svučeš kožu kako prolaziš kroz život. Uđeš u četrdesete i osećaš se kao: ’U redu, nema više pretvaranja.’ Možeš jednostavno biti ono što jesi.”[4]
  • „Osećam se veoma, veoma srećno što potičem iz porodice iz koje potičem. Imamo svoje disfunkcije i probleme, baš kao i svaka porodica. Ali moji roditelji su izuzetno voljeni ljudi.”[4]
  • „Ja svakako nisam savršena majka, ali sam strastvena majka, dozvolite mi da to tako kažem.”[4]
  • „Još uvek se sećam pet tačaka prodaje: pažnje, interesovanja, ubeđenja, želje i bliskosti.”[4]
  • „Oduvek sam bila prilično prisebna. U šou-biznisu je potrebna određena unutrašnja stabilnost.”[4]
  • „Uvek je ’zauzeto’ sa četvoro dece; to je haos.”[4]
  • „Čak i sa stabilnim likom, želite da se desi nešto iznenađujuće, nadamo se jer je to ono što kamera najviše voli. To je ono što je sjajno kod filma.”[4]
  • „Moj lik u filmu Trčeći sa makazama je manično-depresivan. Počinje kao divno ekscentrična osoba, a zatim oboleva od strašne bolesti.”[4]
  • „Kada pogledam žene starije od mene, u njihovim 50-im, 60-im, 70-im, 80-im godinama, i vidim žene kojima se divim, pomislim: ’Oh, razumem; takva ću i ja biti.’ Ne plašim se. Želim da budem to.”[4]
  • „Ja nisam glumu smatrala samo za mlade.”[4]
  • „Pokušala sam da prihvatim uloge sa velikim zahtevima.”[4]
  • „Postoji toliko toga u našem psihološkom sastavu što nam je nedopustivo da istražujemo jer je neprikladno, perverzno ili zastrašujuće. Zainteresovana sam da to istražim u sebi. Trudim se da budem iskrena prema sebi u vezi sa svega što osećam. Ne kažem da sam u stanju da to radim sve vreme, ali to je nešto što me zanima.”[4]
  • „Postoji toliko mnogo različitih vrsta veza, tako da je pomalo teško definisati šta se smatra normalnim.”[4]
  • „Ako si glumac, moraš da pronađeš način da se pomiriš sa svom medijskom pažnjom.”[4]
  • „Mislim da za sve nas, kako starimo, uvek postoji nekoliko trenutaka kada smo šokirani.”[4]
  • „Moj muž i ja imamo veoma slične prošlosti iako nas godinama razlikuje. Tako da postoji mnogo stvari koje u osnovi delimo.”[4]
  • „Mislim da je zanimljivo u vezi cele te stvari sa paparacima to što, osim ako niste Bred Pit ili Madona, možete to prilično izbeći. Znate kada idete na otvaranje da ćete biti fotografisani, tako da je to u redu. I znate restorane koji imaju paparace, tako da ne idete kod njih.”[4]
  • „Lakše je videti kod nekog drugog, drugog glumca, kako nekako nestaje, a onda se pojavljuje ta druga ličnost. Veliki glumac je misterija.”[4]
  • „Mislim da kada ste u svom najboljem izdanju kao glumac, to je katarzično.”[4]
  • „Vreme koje provodim sa svojom decom oblikuje svaki deo mene.”[4]
  • „Ono što vas kao glumca zaista motiviše da pokušate da rešite stvari je u velikoj meri strah, jer želite da uđete u tu naraciju i povučete publiku sa sobom.”[4]
  • „Nikada ne govorim u ime svog muža, i nikada ne govorim u ime svoje dece. To je pravilo. Verujte mi, jeste.”[4]
  • „Imam sreće: skoro cela moja porodica je doživela duboku starost. Imam jednog dedu koji je doživeo 100 godina.”[4]
  • „Moja majka nije neko koga muči starenje.”[4]
  • „Želela sam da budem klasična glumica. Teško sam napredovala. Išla sam na niži koledž u San Francisku, bila sam u repertoarskoj trupi. Moja heroina je bila Eva Le Galijen, koja je bila velika pozorišna glumica na prelazu vekova koja je osnovala sopstvenu trupu i napisala je ove urnebesne autobiografije u to vreme.”[4]
  • „Uvek se pitam o istoriji ljudi i njihovim životima, posebno ljudi koji su malo udaljeniji, koji su očigledno imali nešto, i znate da postoji neki razlog zašto nisu u stanju da se povežu. To nije zato što ne žele. Nemaju tu mogućnost.”[4]
  • „Igrala sam uloge koje su bile jednostavno simpatični ljudi, i u tome postoji izvesno zadovoljstvo. I to je to.”[4]
  • „Pročitala sam Game Change. Ako želite da ponovo proživite kampanju, ta knjiga je neverovatna. Odlična je. To je knjiga o toj kampanji. Vratila je sva sećanja na sve sa Klintonovom i Obamom, i Sarom Pejlin i Mekejnom, i njenim izborom, i Džonom Edvardsom. Bila je to zanimljiva knjiga.”[4]
  • „Naša deca nas vide na određeni način, a mi želimo da nas oni vide na određeni način. Ja svakako želim da budem snažno, stabilno, ljubavno i dosledno prisustvo u životima svoje dece. Ali i mi smo ljudska bića.”[4]
  • „Još uvek sam veoma kritična prema sebi u filmu.”[4]
  • „Mislim da se u prošlosti, otprilike u vreme kada je ta metodska gluma postala toliko rasprostranjena, smatralo da su američki glumci oni koji više rade iznutra, a engleski glumci više spolja ka unutra.”[4]
  • „Nikada nisam imala osećaj da sam uspela.”[4]
  • „Po mom iskustvu, mnogi reditelji su veoma prijemčivi. Prvo vide šta radite, a zatim žele da pronađu mesto za kameru i podešavaju vas tu i tamo.”[4]
  • „To je za mene neka vrsta misterije, što se tiče mojih životnih iskustava i onoga čemu sam svedočila - zašto neki ljudi mogu jednostavno da nastave dalje kroz traumatična iskustva, posebno u detinjstvu, a zašto su drugi ljudi jednostavno paralizovani time. Jednostavno ne znam kako i zašto je to tako.”[4]
  • „Smatram da je stvarnost naših emocionalnih života zanimljiva.”[4]
  • „Zapravo nemam izbora. Starim.”[4]
  • „Sviđa mi se što sam prošla kroz stvari, što kada se nešto desi, to odjekuje sa nečim što se već dogodilo. Nije da su stvari poput gubitka manje ili više bolne. Ali su dublje. To me fascinira.”[4]
  • „Volim luksuz kamere. Kamera toliko mnogo čini za vas. Volim tajne koje kamera može da otkrije.”[4]
  • „Zanima me pisanje koje istražuje sve strane ljudskih bića.”[4]
  • „Oduševljena sam Rut Drejper.”[4]
  • „Pet milijardi ljudi je igralo Hamleta. ’Biti ili ne biti’. I kako to radite i pronađete svoj put do sopstvenog putovanja, svoj način pripovedanja?”[4]

Reference

[uredi]

Spoljašnje veze

[uredi]