Josip Broz Tito
Appearance
Josip Broz Tito (Kumrovec, 7. maj 1892 — Ljubljana, 4. maj 1980) bio je jugoslovenski komunistički revolucionar i državnik, koji je obavljao razne državničke funkcije od 1943. do svoje smrti 1980. godine.[1]
Citati
[uredi]- „Uživam kad po lijepom sunčanom danu mogu da prošetam kroz polja, kroz šume, pokraj rijeka, kad mogu neposredno da sagledam intiman život prirode oko sebe. Prirodu treba voljeti, a divljač je njen sastavni dio; ona oživljava naše šume i polja i zato je treba čuvati. Ja vrlo često ne pucam i smatram da u lovu ne treba ići i težiti samo za rekordima, jer puno lovačko zadovoljstvo nije u tome, nego baš u samom boravku u prirodi, u posmatranju, razmišljanju, odmoru“
- „Mi moramo u Jugoslaviji pokazati da ne može biti manjine i većine. Socijalizam manjinu i većinu odbacuje. On traži ravnopravnost između manjine i većine, a onda nema ni većine ni manjine, nego ima jedan narod, prizvođač, radni čovjek, socijalistički čovjek.“
- „Radnička klasa je stub naše socijalističke države, radnička klasa svih nacionalnosti i u svim republikama ima ista gledišta i iste interese, i ona predstavlja cement koji učvršćuje i snaži našu socijalističku zajednicu.“
- „Nemojmo se držati zakona kao pijan plota!“
- Staljinu: prekini sa slanjem ljudi da me ubiju. Uhvatili smo ih već pet, jednog od njih sa bombom, drugog sa puškom... ako ne prestaneš slati ubice, ja ću poslati jednog u Moskvu i neću morati da šaljem drugog. (Robert Service, "Stalin: A Biography" (Cambridge, Mass.: Harvard University Press, 2005), p. 592. Poruka pronađena u ličnoj arhivi Josifa Staljina)
- "Mi smo more krvi prolili za bratstvo i jedinstvo naših naroda. E nećemo nikom dozvoliti da nam dira ili da ruje iznutra, da se ruši to bratstvo i jedinstvo".
- "Kod nas je čovjek sve. Naš glavni cilj je što prije i što humanije stvoriti bolji život ljudima, pojedincima i čitavoj zajednici. Mi nastojimo da i pod najtežim okolnostima vodimo u pravom redu brigu o čovjeku, radi koga se i ostvaruje socijalizam".
- "Nijedna naša republika ne bi bila niko i ništa, da nismo svi zajedno".
- "Sloboda čovjeka nije samo u njegovom pravu da slobodno izražava svoja mišljenja i težnje, nego pre svega u pravu i mogućnostima da čovek suvereno odlučuje o svim pitanjima svoga života".
- "Naše bogatstvo nisu samo fabrike i putevi. Naše bogatstvo je čovjek, novi čovjek, socijalistički čovjek, koga treba izgrađivati".
- "Ne treba uvijek gledati samo masu, već treba vidjeti svakog pojedinca, treba vidjeti, osjetiti, razumijem teškoće s kojima se pojedinac bori, treba nastojati da mu se pomogne i mora mu se pomoći".
- "Mi smo ponosni na našu istoriju. Ponosni smo na naše žrtve koje su naši preci, naši narodi dali kroz istoriju. Mi smo ponosni na to što naši narodni nikada nisu ničiju nezavisnost ugrožavali, što naši narodi nikada nisu prelazili preko tuđe teritorije, da porobljuju druge narode".
- "Na tim radnim akcijama vaspitavala se naša omladina u socijalističkom duhu, u duhu kolektivnog rada i života, u duhu brisanja granica između fizičkog i umnog rada, podižući fizički rad na stepen ljudskog dostojanstva".
- "Omladina ima zadatak da uklanja one elemente koji ugrožavaju bratstvo i jedinstvo naših naroda, to jest da se bore protiv šovinizma. Ona ima zadatak da čuva tekovine naše borbe, temelje bratstva i jedinstva koji su postavljeni u ratu".
- "Naši su narodi pošli borbu baš zato što vole život, što vole slobodu. Naša omladina nije pošla u borbu i gunula zato što mrzi život, već što je vjerovala u bolji i srećniji život, u srećniju budućnost".
- „Radimo kao da će sto godina trajati mir, a spremajmo se kao da će sutra biti rat”.
- „Čuvajte bratstvo i jedinstvo kao zjenicu oka svoga”.
- „Mi nećemo da budemo zaostala zemlja, jer zaostale uvijek tuku i svaki đavo hoće da ih porobi”
- „Bratstvo i jedinstvo može postojati samo među onima koji su zbilja ravnopravni.”
- „Omladina treba da bude sijač bratstva i jedinstva među narodima. Ona treba da spriječi sijanje šovinizma, mržnje jednog naroda prema drugome...”
Reference
[uredi]- ↑ „Josip Broz Tito”. Encyclopædia Britannica Online. Приступљено 27. 4. 2010.