Jovan Cvijić

Izvor: Викицитат

Jovan Cvijić (11. oktobar 1865 — 16. januar 1927) bio je srpski naučnik, osnivač Srpskog geografskog društva, predsednik Srpske kraljevske akademije, profesor i rektor Beogradskog univerziteta, počasni doktor Univerziteta Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu. Od osnivanja Beogradskog univerziteta 12. oktobra 1905, postao je jedan od osam prvih redovnih profesora na Univerzitetu.

Citati[uredi]

„Treba se navići i o problemu, poslu, profesiji dugo, kadšto i neprekidno misliti, dok se nađu rešenja. Ima svetlih časova, naročito svetlih noći, koje se retko javljaju; u njima se nađe rešenje pitanja, ili se smisle planovi naučnog rada. To doba duhovne lucidnosti i kreativnosti valja upotrebiti, a ne po onoj običnoj ljudskoj, još više orijentalnoj tromosti misliti na odmor. To mahom ni organizmu ne škodi, ali i ako škodi, organizam je zato da se čestito utroši.”


„Gimnazija formira inteligenciju i karakter, možda više, snažnije, i u nekim pravcima dublje, nego univerzitet; ona je od velikog uticaja na duh i moralnu vrednost budućih intelektualnih naraštaja. Pored univerziteta, od nje najviše zavisi kakva će se moralna i duhovna atmosfera razviti u državi, kakav će tim dobiti njena civilizacija, i naposletku da li će se usporavati ili ometati razvijanje velikih ličnosti, u kojima se do najvećeg stepena izražavaju osobine jednog naroda.”


„Bezbroj je naših oficira, i znanih i neznanih junaka koji su pokazali vojničkog dara, inicijative, smelosti, junaštva. Tome odaju i imaju da odaju priznanje i počast druge institucije naše države. Akademija je nauka želela ukazati svoje priznanje celoj srpskoj vojsci, nagrađujući one njene vrline koje spadaju u domen Akademije: naučni duh i metode. Zaustavili smo se jednodušno na vama.”